Откријте јошNovi PazarНови ПазарNovog PazaraNovom Pazaru
Matično društvo bošnjačkih vijeća i učesnici konferencije, saglasni su da očigledan proces revizionizma u zemljama regiona predstavlja retrogradnu i opasnu tendenciju koja ima za cilj narušavanje demokratije, slobode i ljudskih prava, tekovina antifašizma, suživota i poštivanja različitosti, zaključak je konferencije “Revizionizam i bošnjački identitet u region – izazovi i odgovori”.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u Srbiji Fuad Baćićanin javno je pročitao zaključke konferencije “Revizionizam i bošnjački identitet u region – izazovi i odgovori” “, održane u okviru obilježavanja 28. septembra – “Dana Bošnjaka” u Novom Pazaru.
Zaključci su rezultat okruglog stola na kojem su učestvovali predstavnici svih bošnjačkih vijeća, kao i istaknuti stručnjaci iz akademskih i naučnih institucija iz Sarajeva.
„Željeli smo da o ovoj temi govore oni koji imaju znanje i informacije,“ istakao je Baćićanin, zahvalivši se medijima i prisutnima koji su pratili svečanu akademiju i okrugli sto.
– Ključni zaključci konferencije
Revizionizam u zemljama regiona označen je kao opasna i retrogradna tendencija koja ugrožava demokratske vrijednosti, antifašističko naslijeđe i ljudska prava.
Učesnici su upozorili na pokušaje rehabilitacije ratnih zločinaca i fašističkih saradnika, te relativizaciju ili negiranje zločina nad Bošnjacima i drugim narodima. Posebno je naglašena važnost očuvanja kolektivnog pamćenja Bošnjaka o zločinima, uključujući genocid u Srebrenici i zločine počinjene u Sandžaku tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Istaknuta je potreba za sistematskim, naučno utemeljenim suprotstavljanjem revizionizmu, kroz koordinaciju akademskih krugova i demokratske javnosti.
Zatraženo je da se u obrazovnim sistemima država regiona uvrste sadržaji o zločinima nad Bošnjacima, kako bi se institucionalizovala kultura pamćenja.
Upućen je apel vladama i institucijama da odlučno sankcionišu govor mržnje, negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
„Nećemo dozvoliti da se očigledni i presuđeni zločinci rehabilituju, a ideologije nacionalšovinizma i masovnih zločina i progona vrate na mala vrata kao navodno oslobodilačke i napredne,“ poručio je Baćićanin u ime Matičnog društva bošnjačkih vijeća.
Ova konferencija, kako je kazao, predstavlja važan korak u borbi protiv historijskog revizionizma i afirmaciji bošnjačkog identiteta i pamćenja u regionu.
“Smatramo da je jako važno da se na osmišljen,sistematičan i nadsve objektivan i naučan način valja suprotstaviti historijskom revizionizmu. Potrebno je kordinirano djelovanje naučnih krugova u cilju potpunog rasvjetljavanja i memorijalizirnje zločina počinjenih nad Bošnjacima, kao i ukupne demokratske i napredne javnosti, sa ciljem suprostavljanja iskrivljenih tumačenja historijskih doogađaja i revizionističkim tendencijama”, rekao je predsjednik BNV-a Fuad Baćićanin
Generalni sekretara Vijeća Kongres bošnjačkih intelektualca (VKBI) Emir Zlatar je predočio da Matično društvo bošnjačkih vijeća okuplja bošnjačka vijeća i relevantne organizacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Republike Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, dok su kolege s Kosova uključeni kao pridruženi članovi.
Naglasio je da je pvo je prvo institucionalno okupljanje Bošnjaka kroz jedno zajedničko tijelo nakon Berlinskog kongresa, i fokus djelovanja u narednom periodu biće upravo identitetska pitanja.Pismo “Bosančica” kroz izložbu “Biserje Bošnjaka”, autora Emira Isovića prikazana u Kulturnom centru Novi Pazar povodom 28. septembra – Dana Bošnjaka
“Identitetska pitanja su ona koja određuju jedan narod: bosanski jezik, književnost, historija, umjetnost, geografija, kulturno-historijsko naslijeđe i dio vjerske tradicije. Jedna od ključnih tema današnjeg okruglog stola jeste revizionizam, jer je u proteklih 30 godina sistematski falsifikovana historija Bosne i bošnjačkog naroda — historija koju su u prethodnih 100 godina ispisivale najvažnije akademske ustanove. Sva ta istraživanja, publikacije i višetomna historija Bosne su objavljeni i dostupni. Nudimo ih na uvid istraživačima i stručnjacima iz država regiona, da demantuju bilo koju od redstavljenih činjenica, ako mogu”, istakao je Zlatar.
Ocjenio je da, kada govorimo o položaju Bošnjaka u državama regiona, situacija je različita.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-5415135802736325&output=html&h=428&adk=709595364&adf=2386952972&pi=t.aa~a.2605800902~i.45~rp.4&w=428&lmt=1759214330&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=1157634909&ad_type=text_image&format=428×428&url=https%3A%2F%2Fwww.snews.rs%2Frevizionizam-u-zemljama-regiona-predstavlja-retrogradnu-i-opasnu-tendenciju-apsolutni-konsenzus-bosnjaka-oko-identitetskih-pitanja%2F%3Ffbclid%3DIwZXh0bgNhZW0CMTEAAR5vpqhcbkZ-LYDR3JUwAAg7l1ew3THkb-aI0vgmbn0Q_tpMhxexIOSpeXWGYQ_aem_g-gZFgl4LQvi1vJPqtABOA&host=ca-host-pub-2644536267352236&fwr=1&pra=3&rh=299&rw=358&rpe=1&resp_fmts=3&sfro=1&wgl=1&fa=27&abgtt=9&dt=1759214323408&bpp=2&bdt=1651&idt=2&shv=r20250929&mjsv=m202509230101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3Da8518ad9058291a0%3AT%3D1759214322%3ART%3D1759214322%3AS%3DALNI_MYNU_-XBTX5nn-NWPvJQNdmrVoFqA&gpic=UID%3D00001292ad911850%3AT%3D1759214322%3ART%3D1759214322%3AS%3DALNI_MbrsS-mtFvM1GhSdXEZwYMeBjpSYw&eo_id_str=ID%3D52e62c0ae7164f1d%3AT%3D1759214322%3ART%3D1759214322%3AS%3DAA-AfjYrrUevsgu_9pEv607uyctm&prev_fmts=428×428%2C0x0%2C428x428%2C428x428%2C428x749%2C428x107&nras=6&correlator=3242556588381&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=1&u_h=926&u_w=428&u_ah=926&u_aw=428&u_cd=24&u_sd=3&adx=0&ady=6803&biw=428&bih=856&scr_x=0&scr_y=814&eid=95366795%2C95372141%2C95372357%2C95352051&oid=2&psts=AOrYGskuOogyW52vemQCLjgsqOFnLGxYJ6MmW19E5WE1dW6Bc1BFDCqkpqCx-JWW8nwUi0oPI56Fmcy93hAkj4ra27Wg8EtN8_xI8v9jqdotjV8G3EsOncIVeoAKwqhZ0ISUMW8j%2CAOrYGsnzf3xbbgJTG-u0KEv4itov7-HTeamQbO2rZcy8yyn50Ayd5gs9py_QlBJ5Q-zYydORbNm2Z154Zxj-nh867ZK6GHwiDRfu2moqBO4a3FeO&pvsid=3299258121399216&tmod=1273863206&uas=1&nvt=1&ref=http%3A%2F%2Fm.facebook.com%2F&fc=384&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C428%2C0%2C428%2C856%2C428%2C856&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1&pgls=CAEaBTYuOC4y~CAEQBBoHMS4xNjIuMQ..&ifi=7&uci=a!7&btvi=5&fsb=1&dtd=7097
“U nekim zemljama Bošnjaci uživaju ravnopravan status, dok su u drugim izloženi institucionalnim preprekama. Vlasti su te koje podržavaju ili osporavaju ono što bi trebalo biti zakonsko pravo. Tako se, zbog političkih struktura u Srbiji, Hrvatskoj ili čak Bosni i Hercegovini, javljaju problemi u ostvarivanju osnovnih prava”, naglasio je Zlatar, pojašnjavajući da ovdje ne govorimo o političkim pitanjima, već o pravu naroda da izučava, unapređuje i institucionalno njeguje vlastiti jezik, književnost i kulturu kroz obrazovni sistem.
Naveo je primjer da se u Srbiji godinama negirao bosanski jezik — jezik koji ima pisani trag duži od mnogih drugih jezika u regionu, još od 1600-ih godina.
–Apsolutni konsenzus Bošnjaka o identitetskim pitanjima
Upitan da li među bošnjačkim vijećima postoji platforma za bošnjački nacionalni konsenzus, predstavnik VKBI je decidno kazao da “ne postoji potreba za političkim konsenzusom Bošnjaka na regionalnom nivou, već da postoji potreba za konsenzusom o identitetskim pitanjima”.
“Kao i kod svih naroda, i kod Bošnjaka postoji politički pluralizam. Naš cilj je da okupimo najistaknutije umne ljude iz oblasti humanističkih i društvenih nauka, da nauka — na osnovu historijskih i pravnih činjenica — prezentira istinu o bošnjačkom identitetu. Politika bi trebala to podržati, a ne negirati ono što nauka iznese u javnost. Tamo gdje politika želi da kreira jezik i historiju, to je pogubno i za državu i za narod. To je naša dužnost. Govorimo o identitetskim pitanjima, i tu postoji apsolutni konsenzus. Tim pitanjima se trebaju baviti naučnici, a političari odgovaraju narodu za to koliko ih podržavaju. Narod ili politika koja se odrekne svojih najistaknutijih umnih ljudi osuđena je na propast. Ova platforma identitetskih pitanja je pandan institucijama poput Matice srpske, Matice hrvatske ili Matice crnogorske. Jer narod ne određuje politička stranka, već njegov jezik, književnost, historija, geografija, umjetnost i naslijeđe”, precizirao je Zlatar .
Konstatirao je da Bošnjaci participiraju u institucijama svojih država — bilo u vlasti ili opoziciji — i djeluju u skladu s ustavnim poretkom tih zemalja, te da položaj bošnjačkog naroda varira od države do države.“Stećci” kroz izložbu “Biserje Bošnjaka”, autora Emira Isovića prikazanu u Kulturnom centru Novi Pazar povodom 28. septembra – Dana Bošnjaka
Kao primjer bošnjačkog nacionalnog konsenzusa – zaštita kulture i vjerske tradicije Bošnjaka u zemljama bivše Jugoslavije, smatra da nije pitanje identiteta, već pitanje funkcionisanja državnih institucija.
Zlatar ne vidi kakav bi, u tom kontekstu, politički konsenzus Bošnjaci trebali pravit.
“Što se ovdje ne sprovode zakoni o zaštiti kultuno-historijskih spomenika. Konkretno pitanje. Posroje zakoni u Srbiji, Hrvatskoj,BiH, Crnoj Gori… To nije pitanje bošnjačkog identiteta, nego nefunkcionisanje institucija države ili neželjenje da se institucije bave tim pitanjem. Zamislite, primjer koji sam susreo dok sam ovdje (Novi Pazar) hodao, da uđete u džamiju staru 400 godina, a ona je okrečena bez nadzora Zavoda za zaštitu spomenika. To je kao da neko uđe u Sikstinsku kapelu u Rimu i okreči je u bijelo. I Šta tu, kakv konsenzus. To je nefunkcioniranje institucija ili dozvoljavanje uništavanja kulturno – historijskog naslijeđa”, izričit je bio Zlatar dodavši da je u Bosni i Hercegovini situacija još gora — tokom rata je uništeno preko hiljadu objekata kulturne baštine, starih između 200 i 500 godina. potpuno porušeni, izbrisani s lica zemlje.
Predsjedavajući Matičnog društva Bošnjaka i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić posebno je istakao značaj konferencije posvećene revizionizmu i bošnjačkom identitetu u regionu, kao temi koju je savremeni trenutak sam nametnuo i stavio u fokus, te uprkos razlikama, prepoznali su zajedničke imenitelje koje su pretočili u zaključke konferencije.
“Ovo okupljanje predstavlja još jednu stepenicu ka jačanju našeg zajedništva i jedinstva, posebno u oblasti kulturnog i identitetskog izraza. Njegovanje tradicije, kulture, kolektivnog sjećanja i promišljanje važnih društvenih pitanja u regionu — to su temelji na kojima gradimo našu budućnost. Vjerujemo da je ovo snažan korak ka institucionalnom povezivanju Bošnjaka i afirmaciji našeg identiteta u vremenu koje traži jasnoću, znanje i zajednički glas“, poručio jeMustafić.
U oviru programa obilježavanja 28. septembra – Dana Bošnjaka, u sali Glavnig ureda BNV-a upriličeno je otvaranje izložbe slika sa Devete međunarodne likovne kolonije 2025.
M. Halilović
Izvor: snews
Rožaje Press 